Kako da putujemo na more usred korona virusa
“Ljudima su već neko vreme dosadili tradicionalni paket aranžmani, zato je alternativni turizam u porastu”, kaže ona.
“Takvi tipovi turizma samo će još više dolaziti do izražaja.”
“Tokom izolacije ljudi su se više navikli na tehnologiju. Ljudi su skloniji da sami obave istraživanje za sebe, da elemente svog odmora rezervišu odvojeno. Definitivno se krećemo ka kulturi u kojoj ćemo sami rezervisati šta nam se dopada.”
Platite unapred
Uz očekivanu recesiju i pretnju od nezaposlenosti, ljudima koji se suočavaju sa finansijskom neizvesnošću neće biti prioritet da planiraju odmor.
Kejveri Nambisan je lekarka za lokalnu zajednicu u Karnataki, u jugozapadnoj Indiji. Ljudi koji joj najčešće dolaze u kliniku nemaju novca za putovanja.
“Imaju taman toliko da sastave kraj s krajem”, kaže ona.
“Na primer, žena koja mi dolazi u kuću da mi dvaput nedeljno pomaže oko čišćenja radi veoma naporno. Dala sam joj malo gotovine da je podstaknem da uradi nešto lepo za sebe. Uzela je dan slobodno i samo otišla do lokalnog hrama.”
Noel Salazar se plaši da će nejednakosti koje su postojale i pre pandemije sada samo još više doći do izražaja.
“Videćete da će ljudi sa najviše resursa, naravno, krenuti na putovanja prvi, a oni koji su već ionako imali problema s odlaskom na odmor i izvođenjem porodice u restoran, imaće još više poteškoća.”
Džastin Frensis kaže da je ovo korak unazad što se tiče “demokratizacije putovanja”. On smatra da se neravnotežom između onih koji mogu da priušte putovanja i onima ko ne mogu treba aktivno baviti.
Njegova kompanija daje jedan odsto od svoje zarade na finansiranje dnevnih izleta za mlade ljude i decu širom sveta koji to ne mogu sebi da priušte.
“Mislim da je jedna od fascinantnijih stvari u vezi sa Kovidom promovisanje duha zajednice među ljudima, upoznavanje ljudi malo bolje i pomoć jedni drugima gde god je to moguće”, kaže on.
Mnogi ljudi koji rade u turizmu takođe će se susresti sa finansijskim poteškoćama kako industrija bude nailazila na probleme.
Vlade i turistička tela uvode mere koje će pomoći zemljama da se izbore sa ekonomskim posledicama i podržavaju zaposlene i vlasnike kompanija.
U Japanu, vlada pokreće kampanju i ponudu sa popustima kako bi podstakla domaća putovanja, dok su u Grčkoj, gde je turizam glavni izvor prihoda, vlasti uvele niz poreskih olakšica kao meru podrške ovom sektoru.
Mnoge regije takođe se otvaraju za strane posetioce i nadaju se da će rezervacije početi da se množe.
Duh zajednice trebalo bi proširiti i na ljude koji žive baš na mestima koja turisti posećuju, kaže Džastin.
“Moramo da počnemo da ispitujemo lokalne stanovnike kakvu vrstu turizma bi oni želeli da vide na mestima koja nazivaju svojim domom”, kaže on.
“Ima mnogo destinacija koje smatraju da je upravo turizam deo problema, što se tiče životne sredine, naročito kad su u pitanju avio saobraćaj i klimatske promene.”
“Ukoliko ne budemo mogli da nađemo način da smanjimo naš otisak ugljenika, suočićemo se sa posledicama – izbijaće poplave, južna Evropa će postati pretopla na vrhuncu leta, druga mesta će postati nepredvidivija u pogledu poplava, kiša i nepredvidivog vremena.”
Doktorka Hejli Stejnton kaže da je ona optimistična.
“Ljudi su doživeli da se životinje vrate u određene oblasti u kojima nisu bile dugo vremena. Zagađenje se smanjilo, tako da je održivost takođe mnogo više na pameti ljudi, i iz turističke perspektive ali i perspektive turističkih organizacija i drugih aktera.”
Što se tiče Arnakulukine ćerke, biće to prvi put da će ona iskusiti život na farmi ovaca.
“Teško joj je da uopšte stekne predstavu o farmi ovaca, ali mislim da kad se jednom bude našla tamo, biće joj zabavno”, kaže Arnakuluk.
“Želimo da deca vide farmere, ovce, konje, krave, da iskuse čitavu tu kulturu.”
“Postavili smo ih za sto zajedno sa mapom, objasnili smo im da tamo nema puteva kao u gradovima na Grenlandu, tako da ćemo prvo tamo putovati avionom, a potom do odredišta doploviti brodom. Ona su uzbuđena.”
Izvor: BBC