Segment posla i karijere jedan je je od najvažnijih u našim životima i zahteva teške odluke. Za visokosenzitivne, ta oblast je dodatno komplikovana, zbog njihovog nervnog sistema i načina života koji im prija, ali ga kapitalističko društvo ne podržava. Za vas nije rad u korporacijama.
Vesna Mirilo, autor programa “Prigrli svoju senzitivnost“, kaže za portal Zdravaiprava da obično savetuje visokosenzitivnim mladim ljudima je da urade profesionalnu orijentaciju. To je prva smernica za dalji razvoj i određivanje karijernih ciljeva. Nakon ovog koraka sledi informisanje – gde mogu da se zaposle i kakva atmosfera okvirno vlada u kolektivima.
“Na primer, neko je visokosenzitivna medicinska sestra. Za nju je bolja opcija da radi u maloj privatnoj praksi nego u Urgentnom centru. Ono što mlade visokoosetljive može da zavede je opšte prihvaćeno mišljenje da se mora raditi u velikim kolektivima kako bi se steklo zavidno znanje i iskustvo. To je donekle tačno, ali opet u zavisnosti od ličnih vrednosti jer nije svako u stanju da primi znanje pod velikim stresom”, navodi naša sagovornica koja ističe da je poznato da visokosenzitivnim ljudima više odgovaraju “mirniji” poslovi gde nivo stimulusa koje prime tokom radnog vremena neće previše uticati na njihov reaktivniji nervni sistem.
Kreativa i ljudski odnos njihovo polje
Visokosenzitivni su zbog svojih velikih talenata jako dobri u velikom broju profesija koje zahtevaju i veliki broj informacija, emocija, ljudi…
“Oni su izvanredni medicinski i prosvetni radnici svih nivoa, umetnici iz svih oblasti, kao i pedagozi, defektolozi, terapeuti, socijalni radnici… Za njih je samo ključno da nauče da se “odbrane” od teških ljudskih sudbina i da na vreme prepoznaju prve znake “izgaranja” kako bi ga predupredili”, objašnjava Mirilo.
Visokosenzitivnim ljudima bilo koje struke se zapravo preporučuje da rade samostalno, jer će jedino tako sami moći da biraju saradnike, klijente, radno vreme, način na koji će raditi.
Vizionari i inovatori
Ovakvim osobama izuzetno je važan način rada- oni dosta često idu ispred svog vremena, vizionari su i inovatori. Često nešto prvi počnu da rade ili donesu nešto što nije postojalo u određenom regionu. Ili ne mogu da se uklope u postojeće sisteme pa smisle svoj. Na primer, učitelj da otkaz u školi i osnuje sopstvenu školu u prirodi.
“Postoji mišljenje i da visokosenzitivni nisu dobri menadžeri, jer ih mnogo zamara multitasking i rad u okruženju pod pritiskom. Međutim, baš na tim pozicijama, ako su u prilici da biraju način rada i svoj tim, daće odlične rezultate, jer im je jako stalo do dobrobiti svakog člana, a ne samo da posao bude završen. Srećan zaposleni je odličan zaposleni”, kaže Mirilo.
Visokosenzitivni
Ljudi koji su rođeni sa nervnim sistemom osetljivijim od prosečnog (oko 20 odsto) svetske populacije su zapravo visokosenzitivni ili veoma osetljivi. Njihova osetljivost se prvenstveno odnosi na svih pet čula, na jače emocionalne reakcije, na brže gubljenje energije i na neverovatnu sposobnost da uoče najsuptilnije promene.
“O svemu ovome najpre treba biti dobro informisan, jer ako izostane pravilna nega, visoka senzitivnost može odvesti u zdravstvene poteškoće, iako, napominjem, ona kao karakteristika nervnog sistema ne spada u poremećaje ili još gore – nije bolest. Ne leči se”, kaže za portal Zdravaiprava Vesna Mirilo, autor programa “Prigrli svoju senzitivnost“.
Autor: Mariota Vlaisavljević