Gotovo da nema osobe koja bar jednom u životu nije patila od bola u leđima. Uzroci mogu biti različiti, ali statistike pokazuju da je najčešće problem sa „iskakanjem“ međupršljenskog diska. Diskus hernija, kako se ovaj medicinski problem naziva, jako je često oboljenje, ali se bol izazvan njom razlikuje od „običnog“ bola u leđima, pa je neophodno obratiti se lekaru i dobiti pravu dijagnozu. Dr sci. med Marko Marković, neurohirurg u Opštoj bolnici „Bel medik“ objašnjava za portal “Zdrava i prava” da se hirurški uz minimanal rez može rešiti ovaj problem.
Dok se najblaži stepen diskus hernije leči fizikalnom terapijom, teži oblici ovog oboljanja uglavnom zahtevaju hirurško lečenje. Cilj operacije je da se, odstranjivanjem dela diska koji je ispao iz ležišta, oslobodi uklješteni nerv.
– Diskus hernija uzrokuje jak bol duž noge, ponekad i slabost ili „pad“ stopala, a u najtežim slučajevima i probleme sa mokrenjem – objašnjava dr sci. med Marko Marković, neurohirurg u Opštoj bolnici „Bel medik“.
MINIMALAN REZ, BRZ OPORAVAK
Na sreću, lumbalna diskus hernija može da se leči i kompletnom endoskopskom discektomijom, najsavremenijom minimalno invazivnom hirurškom procedurom.
– Kompletno endoskopska discektomija izvodi se pomoću sofisticirane opreme, maksimalno štedi tkivo i omogućava brz oporavak pacijenta. Kandidati za hirurško lečenje diskus hernije su pacijenti sa jakim dugotrajnim bolom duž noge koji ne mogu da se ublaže ni analgeticima ni fizikalnom terapijom – kaže dr Marković koji ove operacije uspešno obavlja već pet godina.
On dodaje da se endoskopski ne mogu operisati pacijenti koji imaju degenerativne deformitete kičme poput skolioze, spondilolisteze i drugih. Ovi zahvati se najčešće izvode na osobama srednje i mlađe dobi, iako starosna ograničenja za endoskopske operacije kičme ne postoje.
– Zahvat podrazumeva samo jedan ubodni rez na koži i minimalni otvor, i u potpunosti se izvodi endoskopom. To je uređaj koji se sastoji od 160-205 mm duge optike sa svojim radnim kanalo i izvorom svetlosti sa kamerom. Unutar endoskopa nalazi se radni kanal kroz koji se u kičmeni kanal uvode specijalni hirurški instrumenti (3- 4 mm), a tok operacije se prati na monitoru. Operacija se u opštoj anesteziji, što je najkomfornije, i za pacijenta i za lekara, jer cela procedura zajedno sa pripremom traje oko sat vremena – objašnjava doktor.
RIZIK SVEDEN NA MINIMUM
Najbitniji deo operacije je, dodaje naš sagovornik, identifikovanje uklještenog nerva, čijim pomeranjem se dolazi do diska koji je ispao iz ležišta i pritiska nerv.
Kompletna operacija zahteva prostor od samo nekoliko milimetara, što je sasvim dovoljno da hirurg nesmetano odstrani oštećene delove diskusa i potpuno oslobodi nerv.
– Kompletno endoskopska discektomija spada u najbezbednije hirurške intervencije iako bi teoretski gledano moglo da dođe do povrede živca koje se najčešće manifestuje prolaznim trnjenjem. Rizik od postoperativnih infekcija i stvaranja ožiljaka sveden je na minimum – kaže naš sagovornik.
On naglašava da se naši stručnjaci u dosadašnjem radu nisu sretali sa ozbiljnim komplikacijama nakon kompletno endoskopske discektomije.
Brz opravak nakon operacije
Nakon operacije pacijenti mogu da se vrate svim obavezama, čak i sportskim aktivnostima, za oko mesec dana. Umerenije fizičke aktivnosti mogu da se obavljaju i ranije. Bez obzira na vrstu posla koji obavljaju savetuje im se da ne preteruju i da se odmaraju do tri nedelje, iako oni koji se bave administrativnim poslom mogu da se vrate na radno mesto već posle nekoliko dana. Zabranjeno je savijanje i podizanje tereta težeg od 10 kilograma, savijanje i ispravljanje kičme, rotacije kičme i duge vožnje.
Uspešnost u 90 odsto slučajeva
Kad je reč o riziku od ponovnog javljanja diskus hernije, kao i kod otvorenih operacija, mogućnost recidiva kreće do sedam odsto. Međutim, ponovno javljanje bolesti nije nužno posledica same operacije već i prirodne evolucije same bolesti, što se pacijentima uvek predočava pre zahvata.
– Potpuni uspeh operacije beleži se u oko 90 odsto slučajeva, dok se kod preostalih pacijenata znatno smanjuje intenzitet bolova i u velikoj meri popravlja kvalitet života – navodi dr Marko Marković.
Pripremila: Lidija Bratun