Ona je 2015. sa ekipom saradnika analizirala rezultate 40 studija i nisu pronašli konačan dokaz o vezi između srčanih bolesti i prehrambenog holesterola.
“Čovek ima dobru regulaciju u telu kada je u pitanju ta vrsta holesterola i sam organizam će stvarati manje količine”, navodi ona.
Jedno je sigurno. Ovakva istraživanja opet su pokrenula polemiku o uticaju holesterola na zdravlje. Jaja svakako pozitivno utiču na pojedine aspekte ljudskog zdravlja. Holin je sastojak u jajetu koje može da nas zaštiti od Alchajmerove bolesti.
Takođe, štiti i jetru. Ipak, može da ima i negativne posledice. Holin u metabolizmu crevna bakterija pretvara u molekul TMO koji završava u jetri. Tu se pretvara u TMAO, molekul koji se dovodi u vezu sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Blaso se zapitao da li unošenje velike količine holina kroz jaja može da dovede do rasta nivoa TMAO. Pronašao je istraživanja koja pokazuju da je kod ljudi koji su jeli jaja posle 12 sati taj nivo porastao. Sa druge strane, TMAO se meri kao marker za srčane bolesti samo na osnovnom nivou, što može da se uoči kada ljudi poste.
Blaso to poredi sa efektom kada u krvi kratkotrajno poraste nivo šećera čim unesemo ugljene hidrate. Istovremeno, povišen nivo šećera u krvi jedino se dovodi u vezu sa dijabetesom kada su rezultati takvi u kontinuitetu.
Tako, možda, kada jedemo jaja, osetimo samo pozitivne efekte holina.
“Problem nastaje kada, umesto što se apsorbuje u krv, holin nastavlja put ka debelom crevu gde može da se pretvori u TMA, a kasnije u TMAO”, navodi Fernandez. “Ali holin je apsorbovan u jajima i ne ide u debelo crevo, tako da se ne povećava rizik od srčanih bolesti”. U međuvremenu su naučnici počeli da uviđaju druge koristi od jaja. Žumance je jedno od najboljih izvora luteina, pigmenta koji omogućuje bolji vid i smanjuje rizik od očnih oboljenja.
Ipak, jaja za doručak verovatno nisu najzdravija opcija, osim ako su deo raznovrsne ishrane.
Izvor: BBC