Trećina moždanih udara ima fatalne posledice, a od okvirno 6.000 pacijenata koje godišnje leči Specijalna bolnica „Sveti Sava“ svega 114 je podvrgnuto je najmodernijim metodama lečenja- ubrizgavanjem leka direktno u venu ili mehaničkom odstranjivanju tromba. Uzrok ovakvog bilansa je nedovoljno znanje pacijenata o simptomima i hitnosti kod ove brutalne bolesti. Naime, što više vremena prođe od prvih simptoma do odlaska kod lekara i primanja terapije, manje su šanse za preživljavanje i oporavak. A krajnji rok je šest sati. Posle isteka ovog vremena, pacijentima se samo ublažavaju posledice šloga i leče uzročnicikoji su doveli do začepljenja krvnih sudova.
Moždani udar je među vodećim uzrocima smrtnosti u Srbiji – više od 25.000 ljudi godišnje doživi moždani udar, statistika pokazuje da svakih 20 minuta jedna osoba doživi udar, a svakih 60 minuta neko umre. Takođe, posledice ove bolesti su na prvom mestu kao razlog invalidnosti u Srbiji.
S namerom da i ove godine ukažu na Svetski dan moždanog udara i podsete na važnost prepoznavanja simptoma, lekari Specijalne bolnice „Sveti Sava“ istakli su da moždani udar može da se leči.
– Ako pacijent na vreme dođe do bolnice, imamo na raspolaganju razne terapijske mogućnosti, ali je svaki minut važan, da se ne bi zakasnilo s primenom terapije. Za moždani udar su najvažniji pravovremeno prepoznavanje simptoma i davanje terapije u okviru tri sata od prvih simptoma. Imamo na raspolaganju najsavremenije metode lečenja moždanog udara, poput trombolitičke terapije i mehaničke trombektomije koja je najveći napredak u lečenju moždanog udara u poslednjih 20 godina. Ali i ta intervencija, s kojom naša bolnica do sada ima najviše iskustva u Srbiji, bila bi znatno uspešnija kada bi se pacijenti javili lekaru čim se pojave prvi simptomi – rekao je dr Milan Savić, direktor bolnice „Sveti Sava“.

30.000 moždanih ćelija nepovratno odumire svake sekunde tokom moždanog udara, pixabay.com,pixabay.com
ŠTA JE MOŽDANI UDAR?
Do moždanog udara dolazi kada je dotok krvi u mozak oslabljen ili prekinut. Bez kiseonika i hranljivih materija, ćelije u mozgu počinju da odumiru. Moždani udar ima za posledicu oštećenje krvnih sudova koji ishranjuju ćelije mozga. On može nastati usled začepljenja krvnog suda ugruškom ili usled pucanja zida krvnog suda u mozgu.
Procenjuje se da oko 85 odsto svih moždanih udara nastaje zbog zapušenog krvnog suda, a samo oko 15 odsto su hemoragijski, takozvani izliv krvi u mozak. Takođe, najčešći faktori rizika su bolesti krvnih sudova, srca, pušenje, gojaznost.
KAKO DA PREPOZNAM DA NEKO IMA MOŽDANI UDAR?
Ako sumnjate da neko ima moždani udar, podvrgnite ga testu u tri faze. Ako primetite da mu je lice asimetrično, ako je jedna ruka slaba i „pada“ i to je znak upozorenja. A na moždani udar najčešće ukazuje čudan ili nerazumljiv govor.
Ukoliko primetite neke od ovih simptoma najhitnije pozovite lekare ili idite u bolnicu. S obzirom na prirodu ove bolesti sasvim je jasno da će o ishodu odlučivati minuti, a nekada i sekunde.
[su_quote id=“custom“]
DONACIJE ZA NOV SKENER U BOLNICI „SVETI SAVA“
U bolnici „Sveti Sava“ godišnje se zbrine između šest i sedam hiljada pacijenata sa moždanim udarom, četvrtina svih slučajeva moždanog udara u Srbiji. Da bi se nastavilo i dodatno unapredilo zbrinjavanje pacijenata, potrebno je unapređenje opreme, a pre svega novi skener. Ovaj koji postoji, a kojim se uradi između 16.000 i 17.000 pregleda godišnje, često se kvari što nekada dodatno otežava lečenje teških pacijenata.
Za kupovinu novog potrebno je 500.000 evra za čiju nabavku je bolnica „Sveti Sava“ pokrenula, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, donatorsku kampanju. Svi zainteresovani donatori mogu, u skladu sa svojim mogućnostima, da uplate sredstva na dinarski namenski račun broj 840-2335761-28 ili devizni namenski račun 840-642667-02 kod Narodne banke Srbije.
Prema rečima dr Biljane Georgievski Brkić, načelnice Odeljenja radiologije dijagnostika akutnog moždanog udara se uvek započinje i ne može se danas zamisliti bez skenera glave:
-To je neinvazivna-bezbedna dijagnostička procedura koja nam omogućava da tačno odredimo mesto, veličinu i vrstu moždanog udara kao i promene na krvnim sudovima koje do njega dovode. Primenom novih tehnologija znatno se skratilo vreme pregleda i dobijaju se kvalitetniji snimci, a pacijent se izlaže manjoj količini zračenja. U zavisnosti od vrste moždanog udara, bira se različit terapijski pristup.
[/su_quote]
Autor: Mariota Vlaisavljević