U Srbiji najmlađi pacijent sa HIV-om ima samo 19 godina, a najstariji 76. Nažalost, kod dve od tri osobe HIV infekcija se dijagnostikuje kada je imunološki sistem već značajno narušen. A kasno postavljena dijagnoza povezana sa povećanim rizikom od obolevanja i umiranja, slabijim odgovorom na terapiju i povećanim rizikom za dalje prenošenje.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” u Srbiji trenutno žive 2.843 osobe kojima je dijagnostikovana HIV infekcija, a procenjuje se da još oko 400 osoba ne zna da je inficirano.
Od početka epidemije, 1985. godine, do novembra 2020. u Srbiji su registrovane 4.123 osobe inficirane HIV-om, od kojih je 2.047 osoba obolelo od AIDS-a, dok je 1.280 inficiranih osoba preminulo (1.159 od AIDS-a, a još 121 osoba umrla je od bolesti ili stanja koja nisu povezana sa ovom infekcijom).
Znajući da HIV infekcija može dugi niz godina proticati bez ikakvih simptoma, jedini način da se otkrije je da se osoba koja je imala rizik testira. Svako testiranje treba da bude dobrovoljno i poverljivo, a može se obaviti tokom cele godine u savetovalištima pri svim institutima i zavodima za javno zdravlje, kao i u još nekim zdravstvenim ustanovama, u 24 grada širom Srbije.
U periodu januar–novembar 2020. godine novodijagnostikovano je 55 osoba inficiranih HIV-om, što je trostruko manje nego u istom periodu prošle godine (175 osoba). Registrovano je 17 puta više muškaraca u odnosu na žene. Najveći broj novodijagnostikovanih osoba inficiranih HIV-om je uzrasta 20–49 godina (77,5%).
U odnosu na način transmisije, kod 54 osobe HIV je prenešen seksualnim odnosom bez kondoma (98% svih prijavljenih slučajeva) od kojih je 47 muškarca koji su prijavili rizične seksualne odnose sa drugim muškarcima – MSM (87% svih osoba sa poznatim načinom transmisije).
Najvažnije je pravovremeno i adekvatno lečenje
Kao i u svetu, i u našoj zemlji HIV infekcija je hronično stanje sa kojim se može kvalitetno i dugo živeti, ali samo ukoliko se pravovremenim i adekvatnim lečenjem kontroliše umnožavanje HIV-a.
U Srbiji HIV pozitivne osobe imaju mogućnost da nakon završene dijagnostike započnu odmah lečenje HIV infekcije koje daje odlične rezultate. Visokoaktivna antiretrovirusna terapija (HAART) je dostupna i besplatna u Srbiji od 1997. godine za sve osobe inficirane HIV-om.
Lečenje kombinovanom antiretrovirusnom terapijom je dostupno u četiri regionalna centra: Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. U periodu 2003–2019. godine registrovano je značajno povećanje osoba inficiranih HIV-om na lečenju kombinovanom antiretrovirusnom terapijom (2.065 osoba krajem 2019. prema 330 osoba krajem 2003. godine), što je rezultiralo da se od 2000. godine registruje značajna redukcija obolevanja i umiranja od AIDS-a u Srbiji.
Izazovi usled pandemije KOVID-19
Svetski AIDS dan, 1. decembar, obeležava se ove godine pod sloganom „GLOBALNA SOLIDARNOST, ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST”.
U prilog globalnoj solidarnosti, zdravstveni radnici i organizacije civilnog društva i u Srbiji čine napore da nastave sa pružanjem usluga prevencije, testiranja, lečenja i podrške osobama inficiranim HIV-om, usvajajući nove načine za prevazilaženje izazova usled pandemije COVID-19. Svako usporavanje ostavilo bi mnoge ranjive populacije u većem riziku od HIV infekcije, ali i smrtnih slučajeva povezanih sa AIDS-om.
Izvor: Zdravaiprava