Kako u razgovoru za „Politiku” ekskluzivno najavljuje Dragan Vulević, posebni savetnik ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, izmenama zakona uvodi se potpuna zabrana fizičkog kažnjavanja i upotrebe fizičke sile prilikom vaspitanja deteta. Međutim, smisao uvođenja ovih zabrana nije kažnjavanje, već edukacija roditelja o nenasilnim metodama vaspitanja.

 

Po slovu Porodičnog zakona deca rođena u bračnim i vanbračnim zajednicama imaju jednaka prava, kao i (van)bračni partneri kad je reč o porodičnim odnosima. Međutim, vanbračni partneri nisu izjednačeni sa bračnim kad je reč o nasleđivanju imovine i penzije, ostvarivanju prava na porodičnu penziju, nemaju pravo da budu zdravstveno osigurani preko partnera, niti imaju pravo da odlučuju o njegovom lečenju, kada se on nalazi u stanju kome. Foto: Pexels

“Niko neće ići u zatvor, niti će biti lišen roditeljskog prava ako je dete dobilo ćušku, čvrgu ili udarac po guzi. Roditeljima će biti ponuđena edukacija o nenasilnim metodama vaspitanja, i to u okviru savetovališta za brak i porodicu, razvojnih savetovališta, škola za roditelje… Mi smo svesni da nećemo dobiti rezultate za godinu dana, jer je menjanje stavova i ponašanja proces za koji je potrebno vreme. Švedska je sedamdesetih godina uvela zabranu fizičkog kažnjavanja dece, pa danas skoro petina njih fizički disciplinuje svoju decu”, ističe sagovornik “Politike”.

On podseća da je sadašnjim zakonom već predviđeno (delimično) lišenje roditeljskog prava ako roditelj kontinuirano sprovodi fizičko kažnjavanje, koje se može označiti kao zlostavljanje deteta. Cilj izmena zakona jeste da u svesti roditelja postoji ideja da je fizičko kažnjavanje deteta zakonom zabranjeno i da u vaspitavanju mališana nije neophodno koristiti prut i demonstrirati zakon jačeg.

“Izmenama i dopunama Porodičnog zakona promenjene su neke odredbe koje se tiču usvojenja deteta, jer u aktuelnom zakonu roditelj može označiti potencijalnog usvojitelja za svoje dete, u slučaju da više nije u stanju da vodi računa o njemu i želi da se odrekne roditeljskog prava. Pošto se u praksi dešavalo da se deca na ovaj način prodaju, odlučili smo da tu odredbu izbacimo. Osim toga, roditelj može predložiti, ali ne i odlučiti ko će biti staratelj deteta nakon njegove smrti. Ta osoba će imati prioritet prilikom odlučivanja o dodelji starateljstva”, objašnjava Vulević.

Dodaje da je po slovu sadašnjeg zakona ministar taj koji daje saglasnost za inostrana usvojenja, u situaciji kada je razlika u godinama između usvojitelja i deteta veća od 45 godina, kao i kada pojedinac želi da usvoji dete.

„Politikin” sagovornik ističe da se menja i član zakona koji se tiče starosne granice neophodne za izražavanje mišljenja deteta u svim administrativnim i sudskim postupcima u kojima se odlučuje o njegovom životu. Po sadašnjem zakonu, dete koje je navršilo desetu godinu života može slobodno i neposredno izraziti svoje mišljenje u svakom sudskom i upravnom postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima, a izmenama zakona predviđeno je da dete može da odlučuje ako razume o čemu je reč, bez obzira na to koliko godina ima.

Izmenama zakona predviđeno je izbacivanje instituta potpunog ili delimičnog lišenja poslovne sposobnosti, jer to vodi u socijalnu smrt. Staratelj više neće biti „drugo ja” štićenika i neće odlučivati umesto njega, već će pomagati štićeniku da samostalno donosi odluke koje su u njegovom najboljem interesu.

Kad je reč o preventivnom nadzoru u vršenju roditeljskog prava, zakonodavac je zadržao pravo centra za socijalni da odlučuje u situaciji u kojoj, primera radi, roditelji ne mogu da se slože oko imena ili prezimena deteta ili premaše zakonski rok od 30 dana za davanje imena detetu.

Dragan Vulević primećuje da su izmene i dopune Porodičnog zakona ograničenog domena, jer može da se izmeni samo trećina odredbi. Ističe da su predstavnici resornog ministarstva svesni da kompleksnost porodičnih i roditeljskih odnosa prevazilazi izmene i dopune Porodičnog zakona – ovim zakonom nisu rešena pitanja surogat roditeljstva, usvajanja dece u homoseksualnim zajednicama, medicinski potpomognutog roditeljstva, oplodnje nakon smrti oca njegovim polnim ćelijama…

Mi smo se bavili porodičnim odnosima koji u postojećem zakonu nisu rešeni na adekvatan način i nisu ispratili životne promene, a uglavnom se tiču odnosa roditelja i deteta. U Ministarstvu pravde već tri godine se na javnoj raspravi nalazi nacrt građanskog zakonika kojim se reguliše pravni status istopolnih zajednica, surogat materinstvo i drugi segmenti medicinski potpomognutog roditeljstva”, ističe Vulević.

Izvor: Politika