Miomi i ciste na jajnicima su veliki “ženski problem” jer najnovije statistike pokazuju da ih ima čak 80 odsto žena. Otkrivamo vam sve što treba da znate o miomima i cistama, ali i o čaju koji može da vam pomogne.
Šta su miomi?
Miomi su najčešći tumori u ginekologiji, procenjuje se da svaka peta žena u reproduktivnom dobu ima jedan ili više mioma. Javljaju se u središnjem mišićnom sloju materice, koji se naziva miometrijum, i mogu da rastu prema trbušnoj duplji ili prema materičnoj šupljini, što je za trudnoću nepovoljnije.
Zbog čega nastaje miom?
Uzrok nastanka mioma je i dalje nedokučiv, jedino se zna da prestankom lučenja estrogena u jajnicima, u postmenopauzi, njihov rast prestaje, pa dolazi do smanjenja. Ono što se za sada zna jeste da nije samo estrogen odgovoran, već i da progesteron ima važnu ulogu u rastu mioma.
Kakav im je izgled?
Miomi su okrugli, sastavljeni iz više slojeva, tako da građom podsećaju na glavicu luka. Retko nastaju u grliću materice ili u blizini jajnika, ali se mogu i tamo dijagnostikovati. Većina mioma ne daje nikakve simptome već se otkrivaju slučajno, tokom rutinskog ginekološkog pregleda.
Koji su simptomi?
Procenjuje se da samo jedna trećina mioma daje određene simptome, a najčešće se radi o krvarenju. Zapravo, krvarenje iz materice je najčešći simptom koji pacijentkinju dovodi kod ginekologa. Ono može da bude obilno, ili produženo menstruaciono krvarenje, odnosno neuredno, a ređe se javlja između dve menstruacije. U početku miomi su mikroskopskih dimenzija, da bi tokom rasta mogli da postignu dimenzije fudbalske lopte. To su tumori mišićnog sloja materice sa dosta vezivnog tkiva, pa se nazivaju i fibromiomi.
Mogu li postati zloćudni?
Strah od toga da bi miomi mogli da se promene i postanu zloćudni, praktično je bezrazložan – dokazano je da manje od 0,1 odsto mioma može da pređe iz benigne u malignu formu.
Da li su prepreka za trudnoću?
Dosadašnja iskustva nam, međutim, ukazuju da miomi mogu da budu uzrok neplodnosti. Ako žena zatrudni, a pri tome ima miom, naročito u ranoj trudnoći može doći do njegovog intenzivnog rasta – kada mogu da nastanu jaki bolovi, a neretko je potrebna i hospitalizacija. To se, na svu sreću, ne događa često. S druge strane žena sa više mioma može bez problema ostati u drugom stanju i izneti trudnoću bez komplikacija.
Nekada, međutim, miomi zbog položaja, broja i veličine mogu uzrokovati neplodnost.
Šta je to cista?
Ciste na jajnicima predstavljaju čestu problematiku reproduktivnih organa žena. Najveći broj tih cista je bezopasan, odnosno benigan i mogu se javiti u svakom životnom dobu žene, počevši od detinjstva i adolescencije pa do perimenopauze i senijuma.
Cista predstavlja šuplju tvorevinu ispunjenu tečnim i/ili gustim sadržajem i može se javiti u okviru različitih organskih sistema. Najčešće govorimo o cistama na jajnicima i to u vreme reproduktivnog perioda žena koji podrazumeva upravo onaj period polne hormonske aktivnosti.
Ciste na jajniku grubo možemo podeliti na funkcionalne i nefunkcionalne. Funkcionalne ciste su: folikularne ciste, ciste žutog tela zvane još i hemoragične ciste, dok u najčešće nefunkcionalne ciste spadaju endometriotične ciste, popularno nazivane “čokoladne” ciste.
Kako se dijagnostikuju?
Ukoliko ne daju simptome, što je najčešće, ciste na jajniku se dijagnostikuju u okviru redovnih ginekoloških pregleda i to ultrazvukom kao metodom izbora za ovakvu vrstu promena.
Već na osnovu ultrazvučne slike možemo zaključiti da se radi o benignoj, folikularnoj cisti jer su one obično jasno ograničene, glatke površine, bez izraštaja u lumen ciste i najčešće nisu pregrađene septama, bistrog su, hipoehogenog sadržaja.
Koji su to simptomi koji ukazuju da postoje?
Nelagodnost u donjim partijama trbuha, poremećaji menstrualnog ciklusa, bolni seksualni odnosi, učestalije mokrenje… Ako se na jajnicima nalazi više ovakvih cisti, takve jajnike nazivamo “policistični”.
Da li su prepreka za trudnoću?
Osnovna problematika policističnih jajnika leži u poremećaju hormonskog balansa koji može dovesti do poteškoća kod ostvarivanja trudnoće.
Čaj kod cista i mioma
Delovanje:
Ublažava nastale tegobe, dovodi do smanjenja cisti i mioma, njihove razgradnje, povlačenja i saniranja.
Sastav:
Alchemilla vulgaris herba, Agrimonia eupatoria herba, Chelidonium majus herba, Galii veri herba, Calendulae flos, Melissae herba, Apium graveolens herba, Arctium lappa radix, Salviae folium, Urticae herba, Rosmarinus officinalis herba.
Način upotrebe:
Jednu supenu kašiku čaja preliti sa 200 ml proključale vode. Promešati, poklopiti i ostaviti da odstoji 30 minuta. Čaj procediti i popiti 45 minuta pre jela. Postupak ponoviti tri puta dnevno. Biljnu mešavinu 13 je potrebno konzumirati dva meseca u kontinuitetu, pa onda napraviti pauzu od dve nedelje. Ukoliko se ustanovi da je tokom prvog ciklusa terapije došlo do značajnog smanjenja ciste ili mioma, ne praviti pauzu već nastaviti sa upotrebom čaja još mesec dana. Tokom terapije pridržavati se dijetetskog načina ishrane shodno oboljenju, po preporuci lekara ili farmaceuta. Po potrebi, čaj se može zasladiti medom ili šećerom. Osobe koje boluju od dijabetesa ne zaslađuju čaj.
Napomena:
Ne preporučuje se primena proizvoda osobama alergičnim na neki od navedenih sastojaka, trudnicama i dojiljama, kao i deci mlađoj od 14 godina.
Način čuvanja:
Čuvati na sobnoj temperaturi, bez direktnog izlaganja sunčevoj svetlosti.
Izvor: Zdravaiprava