Posledice stresa mogu biti pogubne za organizam. Vaše telo kao odgovor na stres pokreće prirodan mehanizam zaštite. Međutim, ako taj mehanizam stalno radi to može da naškodi zdravlju.
![graphicstock](https://www.zdravaiprava.com/wp-content/uploads/2016/04/heart-attack_f1BrBqSO-300x240.jpg)
Nadbubrežne žlezde su prva “brana”. One se nalaze odmah iznad bubrega i sastoje se od kore i srži. Glavna funkcija nadbubrežnih žlezda je regulacija odgovora na stres putem sinteze hormona stresa – kortizola i adrenalina.
CEO ORGANIZAM U GRČU
Kada nervni sistem oseća psihičku ili fizičku opasnost, ove žlezde počinju da ispuštaju u krv adrenalin i noradrenalin. Tako se pokreće tzv. mehanizam “fight or flight” (“bori se ili beži”). Hormoni stresa odmah stežu krvne žile i podižu pritisak. Zatežu se i krvne žile u crevima, a to izaziva naprezanje želudačnih mišića i zaustavlja sve procese varenja.
Danas mnogo ljudi konstantno pomalo ispušta hormone stresa tokom celog dana. Ali ljudski organizam nije stvoren da se nalazi u stalnom stresu. Vašim nadbubrežnim žlezdama potreban je period odmora nakon perioda sinteze stresnih hormona.
Njihov preterani rad može izazvati visok krvni pritisak, anksioznost, depresiju, promene raspoloženja i druge psihičke probleme. Ako nadbubrežne žlezde u takvom ritmu rade duže vreme, mogu i da se bukvalno istroše i prestanu sa radom. To može dovesti do hroničnog umora, nesanice, alergije, hipoglikemije, itd.
SAVETI ZA OPUŠTANJE I LAKŠE PODNOŠENJE STRESA
Odmarajte se – ranije pođite na spavanje. Možda će vam trebati devet sati sna, čak i više, nema veze. San nije trošenje vremena. Ništa ne može zameniti kvalitetan odmor.
Smejte se – to je najbolji lek. Gledajte komedije – ako treba, svakog dana! Birajte društvo ljudi koji su optimistični.
Smanjite TV – svedite na minimum gledanje uznemiravajućeg sadržaja na TV-u i Internetu.
![graphicstock](https://www.zdravaiprava.com/wp-content/uploads/2016/04/0o1a6047-1928-300x200.jpg)
Lagano vežbajte – hodanje, joga, tai chi, rastezanje, vežbe disanja povoljno deluju na rad nadbubrežnih žlezda. Izbegavajte iscrpljujuće vežbe.
Pijte dovoljno vode – zamenite vodu s česme filtriranom ili izvorskom vodom.
Unosite dovoljno kalijuma – kalijum je od izuzetne važnosti za rad adrenalnih žlezda. Voće i povrće su dobar izvor kalijuma. Uključite u svoju dijetu šargarepu, kukuruz, avokado, paradajz, spanać, jabuke, banane, pomorandže, kruške, jagode i alge.
Vitamin B5 – važan je za rad nadbubrežnih žlezda. Ima ga u celom zrnu žitarica, sočivu, boraniji, brokoliju, paradajzu, kikirikiju… Ako ne konzumirate redovno ove namirnice, kupite tablete s kompleksom B vitamina koje sadrže najmanje 50 mg vitamina B5.
Više vitamina – pripazite na unos ostalih vitamina i minerala poput vitamina A, C i E, cinka, hroma, magnezijuma, mangana, esencijalnih masnih kiselina i aminokiselina.
Uzmite godišnji odmor – ako je to moguće, nemojte sa sobom nositi mobilni telefon. Provedite odmor uživajući u lepoj prirodi sa porodicom i bliskim ljudima.
Izvor: www.alternativa-za-vas.com